Wednesday, March 25

Iinenenima

Sindanapo Oshipotha Sho A Pewa Epango Lya Puka, Ta Futwa Oomilliona N$ 14

Sindanapo Oshipotha Sho A Pewa Epango Lya Puka, Ta Futwa Oomilliona N$ 14

Iinenenima
Matheus Shakola, omukwashigwana gw'Angola okwa pondola oku sindana moshipotha moka a li ta pula a futwe Oomilliona N$14 konima a li a pewa omiti dhepango lyo HIV, omukithi mboka kena. Shakolo okwali a pewa oopela dho antiretroviral (ARV) papuko mo 2019 na odhali dhemu etele u'ehame. "Ondali nda tulwa kepango ndyoka lya etelandje uuwehame noonkondo mboka wa etelandje omaupyakadhi taga kalele ngoka taga ka pumbwa omakwatathano gopaunamiti," ta popi moshipotha. Momasiku 14 Novomba 2024, omupanguli Eileen Rakow mompangu yopombanda okwali a gandja esindando ku Shakola konima uuministeli wuuhaku nonkalo nawa inagu ulika ehalo lyoku igamena. Omulumentu ngoka okuli modholongo yo Windhoek Correctional Facility pethimbo ndika moka e li ta longitha omadhina gaali moshipoth...
Aakwanezimo Taya Fekele Omindamba Mekano Lya TUNA

Aakwanezimo Taya Fekele Omindamba Mekano Lya TUNA

Iinenenima, Iimbuluma
Tuna Beatus Iiyambo (26) ngoka a kana muule wethimbo efupi konima a thiki movenduka moka a li u uvanekwa iilonga, ina monika natango. A za momukunda Onakaheke momudhingoloko gwaKahao, Tuna okwa kana momasiku 12 Januali, esiku lya landula ndyoka a thiki moshilandopangelo moka a li e ya oku landitha okapana (onyama ya yothwa). Aakwanezimo ye otaya ti, Tuna okwali a popya nomuntu pethimbo lyomatango omanene ngoka a li e mu uvanekele iilonga yoku landitha okapana molukanda lwOtjomuise mOvenduka, na okwali a zimine. Tuna okwali a thiki mOvenduka oowili dhomutenya gwomasiku 11 Januali moka a li kegumbo lyomuhona gwe. Esiku lya landula, 12 Januali, Tuna okwali a kana. Otaku ti, omuhona gwa Tuna okwali a dhengele aakwanezimo ye (Tuna) oowili dhongula yesiku ndyok...
Aamwandje Kayena Ohokwe Momahooli- Nandi-Ndaitwah Ta Ti

Aamwandje Kayena Ohokwe Momahooli- Nandi-Ndaitwah Ta Ti

Iinenenima
Sho ta yamukula omishangwa dhomiikundaneki, omupelesitende Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa popi nena kutya oyana ye kayena ohokwe momahooli kutya omeukililo nenge oku pitila moohandimwe. Shika oshe ya konima oshifo sho The Namibian sha shanga kutya omupelesitende oku liwe mokashoko sho taku ti aakwanezimo yomupelesitende oyena ohokwe momahooli. Pethimbo ali ta patulula okabinete kiilonga yomuvo gwo 2026 mOmaandaha, omutoolonkundana Jemima Beukes okwali a pula Nandi-Ndaitwah ngele sho takuti aakwanezimo ye oya kwatako omahooli moshilongo, oshili. Epulo lya Beukes olyali lya etithwa konima omupelesitende ali a tula iiniwe ayihe yomahooli kohi yombelewa ye omuvo gwa piti, ethimbo efupi sho a ningi omupelesitende. Shika oshali sha etitha Beukes a tidhwe mo moshituthi ...
Omukiintu A Dhipagwa Miikolokosha Yevi

Omukiintu A Dhipagwa Miikolokosha Yevi

Iimbuluma, Iinenenima, Onkundana Ontalala
Omukiintu gwomivo 62 okwa dhipagwa konima yiikolokosha ya etithwa kevi lyuulithilo. Shika osha ningwa oowili dhongulohi yEtiyali momukunda Omwandi wOnhala mOngha. Nakuningwa oshihakanwa oye Ndapewa Gotrieb, ovalele ya Namibia oku za komukunda Okamukwa moshitopolwa shaShana. Otaku hokololwa kutya mesiku olyo tuu ndyoka, Etiyali 27 Januali 2026, nakudhipaga Ndapewa, omulumentu gwomimvo 56 gwedhina Moses Jonas Kaundinge okwali a ka litha oongombe dhe mepya ndyoka lya li lya John Shitenda, na ngashiingeyi li li lya Ndapewa pwaana epitikilo, oshinima shoka taku ti okwa kala ha ningi. Sho a loloka, Ndapewa okwali aya kegumbo lya nakudhipaga opo e kemu tangunithe. Okwali a ya a homata oshiti oshikukutu na okwali a adha nakudhipaga ta longo mepya. Iikolok...
Namibia na Russia taya ka endelelitha elongitho lyopambili lyoonkondo dhiikwalute (nuclear energy)

Namibia na Russia taya ka endelelitha elongitho lyopambili lyoonkondo dhiikwalute (nuclear energy)

Iinenenima, Oongeshefa nOmaliko
Moku nkondopaleka elongelokumwe pokati ka Russia na Namibia, iilongo mbika iyali oya kundathana nkene yina oku endelelitha elongelokumwe pokati komapangelo moku longitha pambili oonkondo dhiikwalute (nuclear energy). Aakalelipo ya Namibia oya tsakanene naanambelewa yehangano lyo Rosatom mo Moscow opo ya kundathane elongelokumwe. Rosatom ota lalakanene oku mana omapekaapeko mo Namibia momuvo 2026 noku tameka oku fula o uranium mo 2029. Namibia ota lalakanene eyambulepo lyiikwankondo yolute noku yambulapo edhina lyoshilongo onga oshilongo oshitotatu muuyuni moku etapo o uranium. Uuyelele mbuka owa tseyithwa kehangano lya Russia lyiikwalute lyedhina Rosatom mEtitatu konima sho ya kuutumba naakalelipo ya Namibia mboka ye li mo Russia. Aatalelipo aa ...
Taya fekele uulingilingi sho omonakadhona gwa Joseph Shikongo a pewa iilonga mopolisi yokoodholongo nonzapo yondondo o 9

Taya fekele uulingilingi sho omonakadhona gwa Joseph Shikongo a pewa iilonga mopolisi yokoodholongo nonzapo yondondo o 9

Iinenenima, Onkundana Ontalala
Leefa Shikongo ngoka e li omonakadhona gwa ndjayi gwomatanga gopolisi Joseph Shikongo otaku popiwa kutya okwa pewa iilonga mopolisi yokoodholongo (NCS) oku pitila kombunda sho e li ina gwanithapo iipumbiwa yopoosa ndjoka. Ombilive ya NCS yokiikundaneki ndjoka tayi gamene ekuto lya Shikongo otayi ikala omapopyo ngoka sho tayi ti Shikongo okwa taambwa mo NCS omolwa owino ndjoka e na. Pamushangwa gwombilive, Leefa oku na uulongelwe gwopevi moku gandja esilo shimpyiyu lyuundjolowele (Certificate in Healthcare Giver) okuza ko D'Expert Health Care Close Corporation.NCS ta ti, onzapo ndjoka oyina ongushu miilonga yesilo shimpwiyu lyaanadholongo unene mboka yena uuvu wopamadhilaadhilo. Anuwa, Shikongo okwa ulika owino nuunongo we kokatutsa hoka a piti no 84%, eka shanga momasi...
Otandi ka kondjitha mwene gwomukunda gwaNamukalo koveta ngele okwa tindi oku gandja ehala ishewe – Katenda

Otandi ka kondjitha mwene gwomukunda gwaNamukalo koveta ngele okwa tindi oku gandja ehala ishewe – Katenda

Iinenenima
Omumbiisofi nomutotipo gwongeleka yo Reformed Evangelical Angelican Church of Namibia (REACH), Lukas Katenda okwa popya kutya ota shuna ko ku mwene gwomukunda gOnamukalo moshitopolwa sha Hangwena nongele okwa tindi oku gandja ehala lyongeleka oshikando shika, otemu fala koveta. Katenda okwali a tindilwa ehala lyongeleka momukunda mboka konima sho ali a ningi eindilo mu Decemba 2025. Sho ali ta pulwaapulwa koshikundaneki sho OneAfrica, Katenda otati oshinima shoka kashina sha unene nevi ngaashi sha talikako ihe otashi eta omapulo gemanguluko lyongeleka negongalo pakotampango. Katenda ota yele ombedhi elelo lyopamuthigululwakalo tati olya li nale lya indika egongalo lyongeleka ndjoka mo 2021 shoka ta ti kashi li paveta oku keelela egongalo lyopambili. Tuma onkunda...
Otandi ka kondjitha mwene gwomukunda gwaNamukalo koveta ngele okwa tindi oku gandja ehala ishewe – Katenda

Otandi ka kondjitha mwene gwomukunda gwaNamukalo koveta ngele okwa tindi oku gandja ehala ishewe – Katenda

Iinenenima
Omumbiisofi nomutotipo gwongeleka yo Reformed Evangelical Angelican Church of Namibia (REACH), Lukas Katenda okwa popya kutya ota shuna ko ku mwene gwomukunda gOnamukalo moshitopolwa sha Hangwena nongele okwa tindi oku gandja ehala lyongeleka oshikando shika, otemu fala koveta. Katenda okwali a tindilwa ehala lyongeleka momukunda mboka konima sho ali a ningi eindilo mu Decemba 2025. Sho ali ta pulwaapulwa koshikundaneki sho OneAfrica, Katenda otati oshinima shoka kashina sha unene nevi ngaashi sha talikako ihe otashi eta omapulo gemanguluko lyongeleka negongalo pakotampango. Katenda ota yele ombedhi elelo lyopamuthigululwakalo tati olya li nale lya indika egongalo lyongeleka ndjoka mo 2021 shoka ta ti kashi li paveta oku keelela egongalo lyopambili. Tuma onkunda...
Mateus ngoka a kwatela komeho eyaho lyomupanguli mOndangwa, a kutha Sanlam omilliona N$1.2 miineya

Mateus ngoka a kwatela komeho eyaho lyomupanguli mOndangwa, a kutha Sanlam omilliona N$1.2 miineya

Iimbuluma, Iinenenima
Abner Mateus ngoka ta tamanekelwa a thaneka (planned) eponokelo lyomupanguli Justine Shiweda omuvo gwa yi mOndangwa, ota tamanekelwa yo a kutha Sanlam oshimaliwa shi thike pomilliona N$1.2 miineya. Shika okweshi ningi mo 2020. Omukonaakoni gwopolisi detective officer Inspector Antonius Gabriel okwa popi dhika mompangu nena, Etitano, pethimbo omundohotola Fillemon Nakanduungile ta pula oboloha mompangu ya magestrata gwaNdangwa. Gabriel otati iimaliwa oyali ya futwa omukiintu gwedhina Claudia ngoka eliwe konima ku Mateus sho a gandja omukanda guuwehame ko Sanlam opo a futwe. Gabriel ta tsikile ta ti kapwali uuwehame shili. Mateus na Claudia oya longitha omukanda gwemoniko lyomukithi noku gu ningulula shaali paveta gu ninge omukanda gwoku kutha oshimaliwa shuuweha...
Oku za mOmaandaha, GIPF otaka gandja omikuli dhomagumbo kaaniilonga yepangelo

Oku za mOmaandaha, GIPF otaka gandja omikuli dhomagumbo kaaniilonga yepangelo

Iinenenima, Oongeshefa nOmaliko
Ehangano lyoopenzela dhaaniilonga yepangelo naaniilonga yomahangano gepangelo, GIPF, otali ka tameka oku gandja omikuli dhomagumbo tadhi zi koshipambu shopezela yaaniilonga mboka okuza mOmaandaha. Shika otashi ka pitika mboka ya gwanithapo iipumbiwa ya vule oku mona omukuli gwokulanda egumbo, okutunga egumbo, okutungulula (renovation) nokulanda evi lya longwa nale, tashi vulu okukala modoolopa ile komukunda. Omupopiliko gwo GIPF, Edwin Tjiramba otati mongashiingeyi omukuli ogwa patulukila ashike aaniilonga yepangelo na mboka haya mono omauwanawa go GIPF mboka taya lumbu nuulema. Ehangano oli li moonkundathana nomahangano omakwao gepangelo opo aaniilonga yomahangano ngoka ya vule wo oku kutha omukuli mboka. Omukuli otagu ka pitika wo mboka yena omikuli dhomagumbo koo...