Wednesday, March 25

Epangelo lya gandja omauyelele kaanangeshefa yomErongo kombinga yOmangeshefo goshali mo Africa

Konima yiiwike iyali sho ya patulula noku laleka ombautu yotango yoondongelwa dhoka dhali dha ya koNigeria koshi yeuvathano lyomashingitho pwaana iishoshela moAfrica tali ithanwa Continental Free Trade Area (CFTA), uuministeli gwomakwatathano gopaiwana nomashingitho (international relations and trade) ogwa li gwa galukile moshitopolwa shErongo, oshikando shika moSwakopmund opo gu yandje omauyelele kaanangeshefa kombinga ya nkene epangelo ta li vulu oku kwathela oongeshefa oku landitha iilongomwa yasho koshi yetsokumwe lyo CFTA.

Sho a popitha engungo lyaanangeshefa osho yo aanambelewa okuza kiikondo ya yooloka, Selma Ashipala-Musavyi ngoka eli o minista yomakwatathano gopaiwana nomangeshetho otati Namibia okwa pumbwa oku shingitha neitulomo koshi yetsokumwe lyo CFTA.

“Otweya mpaka tu tule omitse kumwe. Tu kwathele uuministeli wu uve kaanangeshefa kombinga yomanyenyeto gawo, omanenedhilaadhilo gawo nkene epangelo li na oku kwathela oongeshefa dhi indjipaleke omwaalu gwiilongomwa” – Ashipala-Musavyi.

Ashipala-Musavyi otati kouwindji wiilongomwa ya gwedhwa ongushu oko koompito odhindji dhiilonga tadhi etwa po.

Gumwe gwomaapopi, omukuluntu wiliki gwo Namibia Investment Promotion and Development Board (NIPDB), Nangula Uaandja ngoka tati oongeshefa dhopaumwene odho ehuku lyehumo komesho ihe mo Namibia odhili ooshona noonkondo na odha pumbwa eyambidhidho dhi vule oku koka.

Uaandja otati, Namibia okwa pumbwa oku tota oompito dhiilonga dhi thike po 800 000 momuvo 2030.

Epangelo olya uvaneke ta li toto oompito dhiilonga dhi thike po 500 000. Shika otashi ti, oongeshefa dhopaumwene odha pumbwa oku eta po oompito dhili 300 000.

Asser Nashikaku ngoka eli omuwiliki gwomashingitho (trade) moministeli yomandululiko, iikwamina niikwankondo(Industrialization, mines and energy) otati CFTA oya simana noonkondo oshoka aanangeshefa otaya vulu oku landitha moAfrica alishe.

Nashikaku otati iilongo ya Africa iha yi shingithathana moka kwa dhidhilikwa oopelesenda omulongo nantano(15%) dhomashingithathano pokati kiilongo yenenevi.

Otati oshihoolelwa oshiwanawa o Europe ngoka iilongo tayi shingithathana noopelesenda thili pokati komilongo hamano na ntano(65%) nomilongo heyali (70%) osho yo iilongo yenenevi lyaAsia mbyoka tayi shingithathana oopelesenda omilongo ntano (50%).

Nonando etsokumwe lyoCTFA o li na omauwanawa ogendji, olina yo omauwinayi.

Oongeshefa ooshona odha taalela ethigathano edhigu oshoka iilongomwa yoongeshefa dhiilongo mbyoka yina omaliko omanene ngaashi South Africa, Nigeria, Egypt, Ghana, Morocco nooyakwawo, oyina ongushu na otayi vulu oku latela oongeshefa ooshona dhomoshilongo pevi uuna yeya oku shingitha moNamibia.

Molwaashika, oongeshefa ooshona ota dhi ka pumbwa eyambidhidho lyopashimaliwa opo dhi yambule po ongushu yiilongomwa yadho.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *